Occamova britva: Akrasia

Godine 1975. Margaret Thatcher izabrana je za čelnicu Konzervativne stranke. Njezin biograf Charles Moore piše da je ona ušla u središte Konzervativne stranke, iz torbice izvadila djelo Friedricha von Hayeka Utemeljenje slobode i rekla: „Ovo je ono u što mi vjerujemo“. Četiri godine kasnije ona je Konzervativnu stranku vodila u pobjedu na izborima. Njezina vlada počela je provoditi politiku temeljenu i na Hayekovim djelima. Od tog vremena do tada malo poznata riječ neoliberalizam postat će sve poznatija. O tom neoliberalizmu govorit ćemo u današnjoj Occamovoj britvi. Naš je sugovornik prof. dr. Mislav Žitko s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Bio je genij. Kada mu je bilo dvanaest godina sestra ga je zatekla kako komadom ugljena na pločniku crta geometrijske likove i izvodi dokaz za 32. propoziciju iz Euklidove I. Knjige Elemenata. Za oca, koji se bavio obračunavanjem poreza, izradio je prvi mehanički stroj za računanje. Sa sedamnaest godina objavio prvo djelo iz geometrije, otkrio je temeljni zakon hidrostatike i načelo rada hidrauličke preše. Zasnovao je teoriju vjerojatnosti, prije Gottfrieda Leibniza izveo prvo parcijalno integriranje. Bavio se teorijom brojeva i infinitezimalnom računom. I postavio je jedan od najoriginalnijih razloga zašto bi se trebalo vjerovati u Boga. Tko je on? Kakav je on postavio razlog za vjerovanje u Boga? Kakve veze ima taj razlog s teorijom odlučivanja? To su teme današnje Occamove britve. Naš je sugovornik profesor doktor Boran Berčić s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.

U jesen 2026. OpenAI objavio je dokaze za više od 700 matematičkih teorema. Neki od tih teorema bili su neriješeni desetljećima. Prije te spektakularne objave matematičar Daniel Litt objavio je esej pod naslovom Kraj matematike. Onda je izmijenio naslov eseja u Početak matematike. Bližimo li se onda kraju matematike? Ili je to njezin novi početak? To je tema današnje Occamove britve. Naš je sugovornik profesor doktor Zvonimir Šikić.

„Pojedinci imaju prava i postoje stvari koje im nijedna osoba ili skupina ne smije učiniti (a da ne povrijedi njihova prava). Ta su prava tako čvrsta i dalekosežna da se postavlja pitanje što država i njezini dužnosnici smiju činiti, i mogu li uopće išta činiti“. S ove dvije rečenice počinje djelo Roberta Nozicka Anarhija, država, utopija. Što znače te riječi? Koliko je radikalna vizija države i društva Roberta Nozicka? Je li za njega uopće opravdano postojanje bilo kakve države? ? To su teme današnje Occamove britve. Naš je sugovornik doktor Neven Petrović s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.

„Tijekom većeg dijela od otprilike 150 000 godina koliko ljudska vrsta postoji, ljudska bića živjela su u razmjerno malim i blisko povezanim društvima, s primitivnom tehnologijom koja im je omogućavala da utječu samo na svoju neposrednu okolinu. No znanošću i tehnologijom ljudi su radikalno promijenili svoje životne uvjete, dok je njihova moralna psihologija vjerojatno ostala u osnovi ista tijekom cijele te promjene. Tvrdimo da ljudska bića po svojoj prirodi nisu opremljena moralnom psihologijom koja bi im omogućila da se nose s moralnim problemima koje stvaraju ti novi životni uvjeti“. Tim su riječima Julian Savulescu i Ingmar Persson počeli knjigu Nespremni za budućnost. U njoj su pored dijagnoze predložili i način na koji ljudska bića mogu izbjeći katastrofu. Koji je to način? Poslušajte u Occamovoj britvi. Naš je sugovornik doktor Viktor Ivanković sa zagrebačkog Instituta za filozofiju.

Godine 1755. napisao je Raspravu o podrijetlu i osnovama nejednakosti među ljudima u kojoj je nastojao odgovorio na pitanje kako su ljudi izgubili svoju slobodu. Sedam godina kasnije napisao je djelo koje počinje ovim spektakularnim riječima: Čovjek se rađa slobodan, a posvuda je u okovima. U toj je knjizi naslovljenoj Društveni ugovor pokušao odgovoriti na pitanje kako ljudi mogu vratiti izgubljenu slobodu. Za vraćanje te slobode ključno je bilo nešto što je on nazvao opća volja. Tko je on? Što je ta opća volja? Poslušajte u Occamovoj britvi u kojoj nam je sugovornik profesor doktor Žarko Puhovski

„Neka se ultrainteligentni stroj definira kao stroj koji može daleko nadmašiti sve intelektualne aktivnosti bilo kojeg čovjeka. Budući da je projektiranje strojeva jedna od tih intelektualnih aktivnosti, ultrainteligentni stroj mogao bi projektirati još bolje strojeve; tada bi nedvojbeno došlo do „eksplozije inteligencije“, a ljudska bi inteligencija ostala daleko iza“. Ovako je matematičar Irving John Good previdio mogućnost da se stvori superinteligencija. Hoće li se ovo dogoditi tek treba vidjeti, ali već i danas umjetna inteligencija, čak i ako nije superinteligentna, stvara niz etičkih problema. O nekima od njih govorit ćemo danas u Occamovoj britvi. Naš je sugovornik doktor Tomislav Bracanović.sa zagrebačkog Instituta za filozofiju.

Ako bi on poznavao sve sile koje pokreću prirodu i položaje svih čestica od kojih se priroda sastoji, za njega ništa ne bi bilo nesigurno. On bi znao kretanja svih tijela, u njegovim očima budućnost bi bila poput prošlosti. Kakvo je to biće? Saznajte u Occamovoj britvi u kojoj je sugovornik prof. dr. Boran Berčić.

U dijalogu Protagora, napisanom oko 380. prije naše ere, Sokrat postavlja ovo pitanje: „Kako objašnjavate to što smo nazvali biti slabiji prema nasladama? To je početak rasprave u filozofiji o nečemu što se na starogrčkom zove akrasia, ova slabost prema nasladama, kako ju naziva Sokrat. Danas u Occamovoj britvi govorit ćemo o toj slabosti i kako je ona moguća. Naš je sugovornik doktor Filip Grgić sa zagrebačkog Instituta za filozofiju.

Svoje prvo veliko djelo objavio je u 36. godini. Dok ga je završavao slušao je tutnjavu bitke kod Jene u kojoj je Napoleonova vojska teško porazila prusku vojsku. Vidio je i ulazak Napoleona u Jenu, nazvao ga je „svjetskim duhom na konju”. Povijest ga je oduvijek privlačila, kada je postao profesor filozofije u Berlinu godinama je držao predavanja o njoj koja su nakon njegove smrti i objavljena. U tim je predavanjima spomenuo i sintagmu „lukavstvo uma”. Tko je taj filozof? Što je to lukavstvo uma i kakva je njegova uloga u povijesti? To su teme Occamove britve. Naš je sugovornik profesor doktor Žarko Puhovski.