Zvukmark - zabilježeno zvukom

Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige održava se pod sloganom „Od priča do otkrića“, ističući važnost čitanja, mašte i znatiželje u otkrivanju svijeta oko nas. Knjige mogu biti prvi korak prema znanstvenom razmišljanju, velikim idejama i novim otkrićima. O tome svjedoči i život Nikole Tesle, čija ostavština i danas nadahnjuje nove generacije. U vremenu digitalnih sadržaja posebno je važno znanost približiti mladima na zanimljiv i razumljiv način. O važnosti čitanja, popularizaciji znanosti i ulozi muzeja u poticanju istraživačkog duha u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom razgovarali smo s Markitom Franulić, ravnateljicom Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu. Teme razgovora s gošćom bile su: 1. Od priča do otkrića - važnost priča u približavanju znanosti široj publici;2. Knjige i znanstvena literatura kao temelj razvoja kritičkog mišljenja, znatiželje i istraživačkog duha;3. Teslina ostavština i danas je trajna inspiracija mladim generacijama;4. Mašta i znanstvena znatiželja - pokretači inovacija i tehnološkog napretka; 5. Suvremeni pristupi približavanju znanosti mladima kroz muzejske sadržaje;6. Kako popularizacija znanosti razvija kritičko mišljenje i doprinosi obrazovanijem i informiranijem društvu;7. Važnost prikazivanja pogrešaka i neuspjeha u znanosti;8. Povezivanje znanstvene baštine s današnjim izazovima radi popularizacije znanosti i poticanja inovacija;9. Potiče li znanstvena fantastika mlade na istraživanje znanosti i tehnologije;10. Unaprjeđenje popularizacije znanosti u Hrvatskoj kroz veću dostupnost znanstvenih knjiga, muzeja i edukativnih sadržaja široj javnosti;11. Važnost odabira knjiga koje potiču znatiželju, znanstveno razmišljanje i želju za istraživanjem svijeta kod mladih.Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VII. br. 2.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, listopad 2026.

U novoj, sedmoj, sezoni podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom razgovarali smo o Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije koja gotovo tisuću godina čuva najbogatiji i najvrjedniji povijesni knjižni fond u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Metropolitanska knjižnica je stoga mnogo više od knjižnice – ona je čuvar hrvatskog kulturnog i povijesnog pamćenja te jedno od važnih, ali često skrivenih blaga hrvatske baštine.Naš gost je dugogodišnji voditelj Metropolitane velečasni Vladimir Magić koji je sudjelovao u brojnim izložbama o ovoj knjižnici, a autor je i više članaka i publikacija o nastanku, razvoju i sadašnjem stanju Metropolitanske knjižnice. Među zanimljivostima koja su se dogodila tijekom njegove službe svakako je poznata krađa u kojoj je tijekom 1980-ih godina nestala vrijedna građa, ne samo iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice, nego i iz Metropolitane.Razgovor o jednoj od najznačajnijih crkvenih knjižnica ne samo u Hrvatskoj već i u Srednjoj Europi vođen je u okviru Dana europske baštine, a ovogodišnja manifestacija odvija se pod sloganom „Ugrožena baština: revitalizacija, otpornost, nove interpretacije“.Teme razgovora s gostom bile su: 1. Povijesni razvoj Metropolitanske knjižnice; 2. Najvrjednija blaga Matropolitane;3. Rukopisi i stare knjige - vrijedan izvor za proučavanje povijesti, kulture, umjetnosti i teologije;4. Prednosti i nedostaci digitalizacije građe Metropolitane;5. Povezanost knjižne baštine Zagrebačke nadbiskupije s razvojem pismenosti i intelektualnog života u Hrvatskoj;6. Neistraženi fondovi Metropolitanske knjižnice;7. Mjesto i značaj Metropolitane danas;8. Krađa vrijedne knjižne građe tijekom 1980-ih godina.Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VII. br. 1.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, rujan 2026.

Ovogodišnjom temom jubilarne 15. „Noći knjige“ potiče se na razmišljanje o miru, o snazi nježnosti, o razgovoru koji zbližava ljude te o empatiji koja raste iz razumijevanja vlastitog i tuđeg unutarnjeg svijeta. Mir i empatija podsjećaju nas da je čovjek najjači kada razumije drugoga i kada bira dijalog umjesto sukoba. U svijetu buke i podjela, upravo su mir i suosjećanje temelj zajedništva i humanosti.Koliko su mir, dijalog i razumijevanje među ljudima važni za rješavanje sukoba i izgradnju stabilnog društva? Svoja iskustva iz područja istraživanja mira i konflikata u novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom s nama je podijelila dr. sc. Valentina Otmačić iz Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci.Teme razgovora s gošćom bile su: 1. Posvećenost području mirovnih studija;2. Transformacija sukoba u praksi;3. Važnost lokalnih inicijativa i solidarnosti koje mogu spriječiti eskalaciju nasilja u zajednici;4. Oaze mira kao rezultat specifičnih okolnosti ili svjesnih strategija;5. Kako pojedinci razvijaju svijest o nasilju;6. Sličnosti i razlike u konfliktima u svijetu;7. „Normaliziranje“ rata i nasilja u današnjem društvu;8. Uloga mladih u izgradnji dugoročnog mira;9. Kakvo je stanje ljudskih prava u današnjem društvu;10. Poruka mladima koji žele doprinijeti mirnijem i pravednijem društvu.Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VI. br. 7.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, travanj 2026.

Kada jedna knjiga unutar mjesec dana osvoji dvije relevantne domaće književne nagrade, to je jasan pokazatelj njezine istaknute uloge u književnoj sezoni. Upravo se to dogodilo romanu Tako neka bude Roberta Međurečana, koji je prvo ovjenčan Nagradom Ksaver Šandor Gjalski, a odmah potom i Nagradom Janko Polić Kamov. Tim neobično zgusnutim priznanjem, njegov je autor gotovo preko noći postao jedno od ključnih proznih imena prošle godine. Objavljen u izdanju nakladničke kuće Sandorf, roman smješten u Judeju 1. stoljeća funkcionira kao suvremena parabola o strahu, moći i kolektivnim iluzijama, temama koje Međurečan sustavno istražuje od svojega književnog debija.U podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom povodom tog uspjeha autor govori o mehanizmima straha i manipulacije, povijesnim paralelama između Judeje 1. stoljeća i današnjeg društva, braniteljskim iskustvima, pojmu domoljublja te pisanju kao načinu obrade traume. Teme razgovora s gostom bile su: 1. Počeci pisanja;2. Osamdesete godine 20. stoljeća kao formalne godine;3. Roman Tako neka bude kao suvremeni komentar današnjeg vremena;4. Treba li suvremenom čovjeku duhovnosti;5. Prikaz svakidašnjice u Judeji u 1. stoljeću;6. Fokus na ljudsko, univerzalno, a ne božansko;7. Razina prikazane brutalnosti u romanu Tako neka bude;8. Knjiga završava krajem, a ne početkom, što je zanimljiv narativni izbor;9. Autobiografsko u romanu Domovina to go;10. Način na koji autor prepliće viđeno i proživljeno s onim što se samo moglo zbiti;11. Pisanje kao način suočavanja sa strahovima iz prošlosti;12. Nagla vidljivost i popularnost kod čitatelja. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VI. br. 6.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, ožujak 2026.

Jedan od najvažnijih događaja u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva je izložba „U početku bijaše kraljevstvo“, postavljena u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu koja traje do 15. ožujka 2026. godine. Ovom se izložbom predstavljaju ključne sastavnice hrvatske državnosti, od prvih narodnih vladara pa sve do moderne hrvatske države. Prvi put od samostalne Hrvatske na jednom se mjestu mogu vidjeti najvažniji spomenici, dokumenti i umjetnička djela koja svjedoče o povijesnom hodu hrvatske državnosti od prvih vladara do suverenosti. Više od 400 izložaka svjedoči o povijesti i kontinuitetu hrvatske državnosti, kulture i jezika. Izložba se može razgledati na tri kata zagrebačke galerije i u tridesetak dvorana. Kronološki i tematski postavljena je kroz povijesno-političke, kulturno-društvene ili umjetničke cjeline osmišljene u skladu s tadašnjim političkim, društvenim, vjerskim i kulturnim fenomenima. U povodu ove monumentalne izložbe u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom razgovarali smo s njezinim autorom, povjesničarom umjetnosti i književnikom, dr. sc. Dinom Milinovićem. Teme razgovora s gostom bile su: 1. Posjećenost izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“;2. Koncepcija izložbe;3. Mitska, povijesna, biblijska, eshatološka koncepcija u surječju s kraljem Tomislavom; 4. Ciceronove riječi u prologu izložbe;5. Pate li Hrvati od „teškog tereta povijesti“;6. Hrvatsko jezično blago;7. Ključni eksponati na izložbi;8. Izložba kao dokaz da se tradicija nikada ne treba i ne smije prestati osvajati. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VI. br. 5.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, veljača 2026.

Leksikografski zavod Miroslav Krleža središnja je hrvatska ustanova koja neprekinuto radi već 75 godina, od osnutka 1950. godine. Osnivanje je potaknuo književnik i erudita Miroslav Krleža koji je bio i dugogodišnji ravnatelj, a od 1984. godine Zavod nosi njegovo ime. Riječ je o ustanovi koja izrađuje brojne enciklopedije, leksikone, atlase, rječnike i bibliografije koje su vjerodostojni izvori znanja i na prepoznatljiv način tumače činjenice iz hrvatskoga nasljeđa i društvene zbilje.Od osnivanja do danas, izdanja Leksikografskoga zavoda važan su doprinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnog standarda. U povodu 75. obljetnice u novoj, posljednjoj ovogodišnjoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom, razgovarali smo s njezinim glavnim ravnateljem dr. sc. Brunom Kragićem. On je 2000. godine kao mladi 27-godišnji komparatist i filmolog, ali i zaljubljenik u enciklopedistiku, započeo raditi u Zavodu. Teme razgovora s gostom bile su: 1. Obilježje Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža;2. Važnost Zavoda kao institucije;3. Mate Ujević i Hrvatska opća enciklopedija kao neizostavan dio povijesti rada;4. Trajnost Opće enciklopedije;5. Koje su godine prema prodaji izdanja Zavoda bile rekordne;6. Tiskana izdanja nasuprot mrežnim izdanjima;7. Mrežno enciklopedijsko izdanje kao pouzdan oslonac;8. Hrvatska enciklopedija;9. Kulturna i identitetska funkcija Opće enciklopedije;10. Što će obilježiti Zavod u narednim godinama? Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VI. br. 4.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, prosinac 2025.

Čitanje otvara vrata u nove svjetove, razvija jezik, obogaćuje rječnik i potiče na kritičko razmišljanje. Također, pomaže u opuštanju i smanjenju stresa te gradi empatiju i dublje razumijevanje sebe i drugih. U vremenu novih digitalnih tehnologija knjiga je dragocjen prostor za mir, koncentraciju i vlastiti rast. U mjesecu kada se obilježava Dan knjižnica i kada se održava međunarodni sajam knjiga, Interliber, koji stavlja u fokus hrvatsko nakladništvo, autore, znanje, ali prvenstveno knjigu i čitanje, razgovor je posvećen čitanju. U novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom, gost je vrstan znalac, legolog, dr. sc. Danko Plevnik, koji se u svojoj novoj knjizi Pusti chat AI, knjige čitaj! bavi krucijalnim problemom, kako promicati čitanje knjiga kod generacija rođenih u 21. stoljeću kojima su računala i mobiteli osnovni mediji komuniciranja s tekstom.Teme razgovora s gostom bile su: 1. Legologija – znanost o čitanju; 2. Odnos prema legologiji u Hrvatskoj i svijetu;3. Koliko se mijenjao odnos prema čitanju;4. Je li čitanje u opasnosti; 5. Kako u digitalnom dobu uspostaviti ravnotežu između novih medija i „klasičnog“ čitanja;6. Knjiga Tolle lege: za slobodu čitanja;7. U kojoj su relaciji čitanje i umjetna inteligencija;8. UI – alat koji prilagođava sadržaj, postavlja pitanja, motivira i prati napredak učenika; 9. Može li nas umjetna inteligencija lišiti ljepote i ljekovitosti doživljaja čitanja;10. Kako umjetna inteligencija oblikuje budućnost knjižnica.Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VI. br. 3.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, studeni 2025.

Povijesni pregled razvoja knjižnica vodi do zaključka kako su knjižnice od samog začetka bile središte informacija, bitna komunikacijska središta. Osim što su služile za prenošenje i pohranjivanje informacija, bile su temeljne ustanove koje su pomogle napredak suvremenog društva, služile kao središta čuvanja ljudskog postignuća i temelj za razvoj društva u budućnosti. Knjižnice danas imaju ključnu ulogu u tehnološki i društveno (pre)brzo mijenjajućem svijetu. One danas više nisu samo mjesta za posuđivanje knjiga već se pretvaraju u komunikacijske i inovacijske centre: nude e-knjige, digitalne arhive, baze podataka…Knjižničari su vodiči kroz složeni svijet informacija, posrednici između korisnika i znanja, edukatori i organizatori kulturnih sadržaja. O važnosti knjižnica, ali osobito o nezamjenjivoj ulozi knjižničara razgovarali smo u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom, epizodi posvećenoj Mjesecu hrvatske knjige 2025. godine, s dr. sc. Ivanom Hebrang Grgić, izvanrednom profesoricom na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predstojnicom Katedre za knjigu i nakladništvo.Teme razgovora s gošćom bile su: 1. Što je knjižničarstvo;2. Današnji knjižničar;3. Knjižničarstvo na zapadnoeuropskom prostoru u odnosu na hrvatski prostor;4. Nove tehnologije u knjižničarstvu;5. Uspijevaju li se knjižnice prilagoditi novom, ubrzanom načinu života;6. Nova uloga knjižnica u zajednici i društvu;7. Istaknutost velikih knjižničara kao npr. J. L. Borgesa;8. Zašto je članstvo u knjižnicama u Hrvatskoj (samo 12 %) toliko niže u odnosu na nordijske zemlje;9. Utjecaj umjetne inteligencije na knjižničarstvo;10. Budućnost narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VI. br. 2.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, listopad 2025.

Prvu epizodu nove, šeste sezone, Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcast razgovora Knjižnice Božidara Adžije, posvetili smo Večernjakovoj kratkoj priči. Navršilo se 60 godina otkako su dnevne novine Večernji list 1964. godine započele objavljivati kratke priče domaćih i stranih autora. Natječaj za kratku priču pokrenut je 1966. godine, a traje do danas. Nosi ime po akademiku Ranku Marinkoviću, dugogodišnjem predsjedniku žirija, od 2001. godine. Činjenica da je jedan dnevni list odlučio svake subote svoju stranicu prepustiti piscima kratkih priča, imala je veliku ulogu u novijoj hrvatskoj književnosti i među čitateljskim krugovima.O važnosti kratke priče razgovarali smo s Majom Car, zamjenicom urednika Kulture Večernjeg lista, članicom žirija Večernjakova natječaja za kratku priču „Ranko Marinković“. Gošća je i urednica knjige „60 godina 60 priča: pobjedničke kratke priče Večernjeg lista 1964. - 2024.“.Teme razgovora s gošćom bile su:1.    Kako je Večernji list oblikovao hrvatsku kratku priču;2.    Krleža i kratka priča;3.    Žiri Večernjakova natječaja;4.    Njegovanje kratke priče hrvatskih autora;5.    Zaslužuje li Večernjakov natječaj „Ranko Marinković“ status nacionalne nagrade;6.    Antologija „60 godina 60 priča: pobjedničke kratke priče Večernjeg lista 1964. - 2024.“;7.    Antologije Večernjakovih priča kao platforma za znanstveno proučavanje;8.    Nova imena na hrvatskoj književnoj sceni koja je iznjedrio Večernji list;9.    Dug život kratke priče.Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. VI. br. 1.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, rujan 2025.

Društvo hrvatskih književnika prva je profesionalna organizacija književnika u Hrvatskoj. Posvećeno je očuvanju, promicanju i razvoju književnog stvaralaštva, ujedno pružajući mogućnost autorima da kroz pisanu riječ obogate kulturnu baštinu i inspiriraju buduće naraštaje.Društvo je započelo s djelovanjem na samom početku burnog 20. stoljeća, upravo u razdoblju hrvatske moderne kada su postavljeni temelji moderne hrvatske književnosti, ali i moderne umjetnosti općenito. Društvo je osnovano 1900. godine u Zagrebu, a za prvog predsjednika izabran je Ivan Trnski na osnivačkoj skupštini 22. travnja te godine u nazočnosti 103 književnika. Nakon Trnskog na tom su se mjestu izmjenjivali naši veliki pisci: Ksaver Šandor Gjalski, Petar Šegedin, Mirko Božić, Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović i mnogi drugi.Društvo hrvatskih književnika ove godine obilježava 125. obljetnicu osnutka i tom prigodom u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom ugostili smo njegovu predsjednicu dr. sc. Hrvojku Mihanović-Salopek.Teme razgovora s gošćom bile su: 1. Izazovi i buran početak mandata predsjednice Društva hrvatskih književnika;2. Obnova zgrade zagrebačkog sjedišta Društva nakon potresa 2020. godine;3. Prostorije DHK-a kao zagrebačko središte međusobnih susreta ljudi i ideja;4. Položaj Društva u Hrvatskoj danas;5. Kriteriji za ulazak;6. Bogata izdavačka i nakladnička djelatnost;7. Medijska pozornost i financijska potpora;8. Položaj književnika u hrvatskom društvu;9. Muzej hrvatske književnosti u Zagrebu.Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara AdžijeZvukmark - zabilježeno zvukomGod. V. br. 8.Urednica i voditeljica: Ivana SabljakSnimanje i montaža: Iva DžambaskiZagreb, lipanj 2025.